Autor: dr. med. Ivan Bitunjac, specijalist kardiologije
Opća bolnica “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod

Atrijska fibrilacija (AF) je danas jedan od češćih razloga za posjet kardiologu, najčešće zbog simptoma „lupanja srca“, umora, zaduhe ili pak slučajno otkrivene aritmije nakon snimanja EKG-a. Iako sama po sebi najčešće nije izravno smrtonosna, njezina najopasnija posljedica – ishemijski moždani udar – može imati trajne i razorne posljedice. Uz to, neliječena brza frekvencija u fibrilaciji može dovesti do zatajivanja srca, osobito u starijih bolesnika. Zbog svega toga AF sigurno nije „bezazlena aritmija“, već stanje koje zahtijeva ozbiljan i sustavan pristup.¹

Prema novim ESC 2024 i ACC/AHA 2023 smjernicama, atrijsku fibrilaciju treba promatrati kao kronično progresivno stanje. Nije riječ samo o povremenoj epizodi nepravilnog ritma, već o stanju u kojem se postupno narušava električna i mehanička stabilnost atrija. Pojava AF-a najčešće je rezultat međudjelovanja više čimbenika rizika: arterijske hipertenzije, pretilosti, šećerne bolesti, apneje u snu, koronarne bolesti, ali i starenja, oštećenja miokarda te dugotrajno povišenog tlaka u lijevom atriju.^1,2

Najveći strah liječnika i bolesnika ostaje rizik od moždanog udara, koji je kod oboljelih s AF-om i do pet puta veći nego u općoj populaciji.¹ Često je upravo moždani udar prvi znak do tada neprepoznate aritmije. Kada se dogodi, može završiti teškim neurološkim ishodom, uz trajni invaliditet i potrebu za dugotrajnom rehabilitacijom. Osim što može biti pogubna za mozak, fibrilacija atrija može oštetiti i samu srčanu funkciju ako bolesnik dulje vrijeme ima vrlo visok puls, uz razvoj tzv. tahikardijom uzrokovane kardiomiopatije.¹

Zbog svega navedenog nove smjernice naglašavaju rano otkrivanje i pravovremenu zaštitu od tromboembolijskih događaja. Prvi korak je procjena tromboembolijskog rizika pomoću CHA₂DS₂-VA skora. Kod bolesnika s povećanim rizikom preporučuje se uvođenje oralne antikoagulacije, pri čemu su danas direktni oralni antikoagulansi (DOAK) terapija izbora, osim u bolesnika s mehaničkim valvulama ili značajnom mitralnom stenozom.¹

Od varfarina do DOAK-a

Nekadašnji standard, varfarin, obilježio je desetljeća antikoagulacijske terapije, ali i donio niz praktičnih izazova: potrebu za čestim laboratorijskim kontrolama, ograničenja u prehrani te brojne interakcije s drugim lijekovima. Varijabilnost INR-a povećavala je rizik tromboze i rizik krvarenja, stvarajući dodatnu nesigurnost. Uvođenje DOAK-a označilo je velik iskorak: manje interakcija, stabilniji učinak i brži početak djelovanja, bez potrebe za redovitim praćenjem INR-a.^1,2

Smjernice jasno navode da su DOAK-i preferirani u većine bolesnika bez kontraindikacija. To uključuje četiri dostupna lijeka: dabigatran, rivaroksaban, apiksaban i edoksaban. Njihova sigurnost i učinkovitost potvrđene su u velikim randomiziranim ispitivanjima u kojima su se uspoređivali s varfarinom kao tadašnjim „zlatnim standardom“.^1,2

Iako ne postoje velika istraživanja koja bi međusobno izravno usporedila učinkovitost i sigurnost pojedinih DOAK-a, jasno je da svaki od tih lijekova ima svoje posebnosti koje treba uzeti u obzir prilikom propisivanja.

Dabigatran i edoksaban u svakodnevnoj praksi

Jedni od često propisivanih DOAK-a u praksi su dabigatran i edoksaban, zahvaljujući dobroj ravnoteži učinkovitosti, sigurnosti i praktične primjene. Dabigatran je prvi DOAK uz koji je razvijen i dostupan specifični antidot (idarucizumab), što u hitnim situacijama – primjerice kod velikog krvarenja ili potrebe za hitnim zahvatom – značajno povećava sigurnost.^3,4,10 U RE-LY studiji doza od 150 mg dvaput dnevno bila je superiorna u sprječavanju moždanog udara, dok niža doza zadržava vrlo dobar sigurnosni profil u starijih i bubrežno kompromitiranih bolesnika.^3,4

Edoksaban, s druge strane, nudi jednostavnu primjenu jednom dnevno, što može povećati adherenciju, osobito kod polimorbidnih bolesnika koji već uzimaju veći broj tableta.⁹ U ispitivanju ENGAGE AF-TIMI 48 edoksaban je pokazao jednaku učinkovitost u prevenciji moždanog udara kao varfarin, uz manje velikih i fatalnih krvarenja.⁹ Za mnoge bolesnike upravo jednostavnost režima – jedna tableta na dan – može biti presudna u tome hoće li terapiju uzimati redovito.

Individualizacija kao temelj

Danas znamo da odabir antikoagulansa nije „jedno rješenje za sve“. Potrebno je uzeti u obzir bubrežnu funkciju, rizik krvarenja, dob, tjelesnu masu, način života i mogućnost redovitog uzimanja terapije. Sve više se naglašava zajedničko odlučivanje: bolesnici koji razumiju svoju bolest i znaju zašto uzimaju određeni lijek u pravilu pokazuju veću ustrajnost i rjeđe prekidaju terapiju.

U konačnici, atrijsku fibrilaciju ne treba podcijeniti, ali uz suvremenu antikoagulantnu terapiju i adekvatno kardiološko zbrinjavanje ona ne mora predstavljati trajni izvor straha za bolesnika. Uz pravovremeno prepoznavanje rizika i individualizirani pristup, DOAK-i – osobito dabigatran i edoksaban – omogućuju sigurnu i učinkovitu zaštitu od tromboembolijskih komplikacija, prilagođenu potrebama svakog pojedinog pacijenta.

Literatura:

1. Van Gelder IC, Rienstra M, et al. 2024 ESC Guidelines for the management of atrial fibrillation developed in collaboration with the European Association for Cardio-Thoracic Surgery (EACTS). Eur Heart J. 2024;45(36):3314–406.
2. Joglar JA, Chung MK, et al. 2023 ACC/AHA/ACCP/HRS guideline for the diagnosis and management of atrial fibrillation: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Joint Committee on Clinical Practice Guidelines. Circulation. 2024;149(1):e1–156.
3. Odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka Dabigatraneteksilat Viatris 150 mg
4. Odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka Dabigatraneteksilat Viatris 110 mg
5. Odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka Vixargio 15 mg
6. Odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka Vixargio 20 mg
7. Odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka Eliquis 2,5 mg
8. Odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka Eliquis 5 mg
9. Odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka Cagluen
10. Pierre Sié. Spotlight on idarucizumab and its potential for the reversal of anticoagulant effects of dabigatran. Drug Design, Development and Therapy 2016:10 1683–1689.

CR-NON-2025-00045 • Datum izrade: lipanj 2026.