Autor: dr. Aleksandar Trbović, spec. kardiologije,
Klinika Magdalena

Aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASCVD) predstavljaju ozbiljan globalni javnozdravstveni izazov s potencijalno fatalnim posljedicama. Međutim, mnoge od tih bolesti mogu se učinkovito prevenirati putem kontrole i smanjenja faktora rizika, a jedan od ključnih čimbenika je razina LDL (low-density lipoprotein) kolesterola u krvi. LDL kolesterol, često poznat kao "loš" kolesterol, igra središnju ulogu u razvoju ASCVD-a, a ova činjenica potvrđena je mnogobrojnim znanstvenim istraživanjima.

Preporuke Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) iz 2019. godine jasno ukazuju na ključnu ulogu smanjenja razine LDL kolesterola u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.¹ Prema tim smjernicama, ciljna razina LDL kolesterola trebala bi biti manja od 1,4 mmol/l za pacijente s vrlo visokim rizikom, te manja od 1,8 mmol/l uz više od 50 % smanjenje LDL kolesterola u odnosu na početne vrijednosti za pacijente s visokim rizikom.¹ Smanjenje rizika od ASCVD-a pokazuje se proporcionalnim smanjenju razine LDL kolesterola.²

Statini, skupina lijekova koji djeluju inhibirajući proizvodnju kolesterola u jetri, dugoročno su bili i ostaju temeljna terapija za snižavanje razine LDL kolesterola.^1,3 Njihova učinkovitost i sigurnost dokazani su u brojnim studijama, a svako apsolutno sniženje LDL kolesterola za 1 mmol/l terapijom statinima, smanjuje rizik od velikih kardiovaskularnih događaja za impresivnih 22 %.¹ Statini su prva linija obrane, često se kombinirajući s dijetnim promjenama, kako bi se postigle preporučene ciljne vrijednosti LDL kolesterola.

Međutim, treba napomenuti da postizanje ciljnih razina LDL kolesterola nije uvijek jednostavno kao što se čini na prvi pogled. Mnogi bolesnici ne postižu ciljne vrijednosti LDL kolesterola unatoč liječenju. Kao što je pokazalo paneuropsko istraživanje, provedeno u 27 zemalja EUROASPIRE V u bolesnika u dobi od ≥18 do <80 godina s poviješću koronarnih događaja ili intervencija, mnogi bolesnici nisu uspjeli ostvariti preporučene ciljeve LDL kolesterola, unatoč tome što je 80 % koristilo statine, a 50 % lijekove visokog intenziteta ili kombinacije lijekova za snižavanje lipida. Od neliječenih bolesnika samo 1 od 10 ima ciljnu vrijednost LDL kolesterola⁴, 2 od 3 liječena bolesnika ne postižu ciljne vrijednosti LDL kolesterola⁵ usprkos terapiji.

Samo 25 % bolesnika u primarnoj i 36 % bolesnika u sekundarnoj prevenciji redovito uzima statine. Zbog preranog prestanka uzimanja statina većina bolesnika nije adekvatno zaštićena.

U Hrvatskoj sukladno situaciji u ostalim europskim zemljama aterosklerotske kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti. Gotovo svaki drugi stanovnik premine od posljedica istih. Godišnje više od 23.000 osoba ili u prosjeku 64 dnevno.⁶

Ray i njegovi suradnici istraživali su strategiju kombinirane terapije snižavanja lipida kao prvi izbor u vrlo visokorizičnih pacijenata. Objavljeno 2021. godine, ovo istraživanje istražuje alternativni pristup liječenju pacijenata s vrlo visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Studija sugerira da bi kombinacija lijekova za snižavanje lipida, kao prva linija terapije, mogla biti korisna u postizanju ciljnih razina LDL kolesterola i smanjenju rizika od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.⁷

Katzmann i kolege istraživali su primjenu statina i ezetimiba u fiksnim dozama u usporedbi s primjenom ovih lijekova u odvojenim tabletama u pacijenata s vrlo visokim rizikom. Ova studija, objavljena 2022. godine, donosi nove uvide u praktičnost i učinkovitost različitih pristupa terapiji.

Rezultati sugeriraju da fiksna doza statina i ezetimiba može biti jednostavnija i jednako učinkovita opcija za pacijente s visokim rizikom.⁸

Giugliano i suradnici proveli su prospektivno istraživanje o procjeni malignosti u velikom broju pacijenata koji su bili randomizirani na primanje ezetimiba ili placeba. Ovo istraživanje, objavljeno 2020. godine, istraživalo je moguću povezanost između primjene ezetimiba i rizika od malignosti. Rezultati nisu pronašli povećan rizik od malignih bolesti povezan s primjenom ezetimiba, pružajući dodatne informacije o sigurnosti ovog lijeka u kontekstu terapije snižavanja lipida.⁹

U zaključku, kontrola razine LDL kolesterola igra ključnu ulogu u prevenciji arterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti (ASCVD), čime se smanjuje rizik od ozbiljnih srčanih događaja i poboljšava kvaliteta života pacijenata. Smjernice Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) jasno preporučuju ciljne vrijednosti LDL kolesterola kao ključni cilj terapije. Statini ostaju osnovna terapija, ali dodatak ezetimiba, inhibitora apsorpcije kolesterola u crijevima, može značajno poboljšati kontrolu razine LDL kolesterola, posebno kod pacijenata s visokim rizikom. Unatoč dokazanoj učinkovitosti ovih terapija, postoje izazovi u postizanju preporučenih ciljnih razina LDL kolesterola u kliničkoj praksi. Opservacijske studije ukazuju na nisku stopu postizanja ciljeva, što naglašava potrebu za boljom primjenom smjernica i boljim pristupom terapiji statinima i ezetimibu. Važno je kontinuirano raditi na poboljšanju svijesti među pacijentima i liječnicima o važnosti kontrole razine LDL kolesterola te na razvoju strategija koje će poboljšati adheziju pacijenata na terapiju. Kombinacija statina i ezetimiba može biti ključna u postizanju ciljnih vrijednosti LDL kolesterola, posebno kod pacijenata s visokim rizikom od ASCVD-a, pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i farmakološku terapiju kako bi se postigli ciljevi u kontroli razine LDL kolesterola i smanjio teret ove ozbiljne javnozdravstvene prijetnje.

Literatura:

1. Mach F, Baigent C, et. al. ESC Scientific Document Group. 2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk. Eur Heart J. 2020; 41(1): 111−188.
2. Collins R, Reith C, et al. Interpretation of the evidence for the efficacy and safety of statin therapy. Lancet. 2016; 388 (10059): 2532−2561.
3. Visseren FLJ, Mach F, et al. ESC National Cardiac Societies; ESC Scientific Document Group. 2021 ESC Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice. Eur Heart J. 2021; 42(34): 3227–3337.
4. Kotseva K, De Backer G, et al. Lifestyle and impact on cardiovascular risk factor control in coronary patients across 27 countries: Results from the European Society of Cardiology ESC- EORP EUROASPIRE V registry Eur J Prev Cardiol. 2019 May;26(8):824-835.
5. Kotseva K, De Bacquer D, et al. Lifestyle and risk factor management in people at high risk of cardiovascular disease. A report from the European Society of Cardiology European Action on Secondary and Primary Prevention by Intervention to Reduce Events (EUROASPIRE) IV cross- sectional survey in 14 European regions. Eur J Prev Cardiol. 2016 Dec;23(18):2007-2018.
6. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2016. godinu, zadnja izmjena 10. kolovoza 2022.
7. Ray KK, Reeskamp LF, et al. Combination lipid-lowering therapy as first-line strategy in very high-risk patients. European Heart Journal (2022) 43, 830–833
8. Katzmann JL, Sorio-Vilela F, et al. Non-statin lipid-lowering therapy over time in very-high- risk patients: effectiveness of fixed-dose statin/ezetimibe compared to separate pill combination on LDL-C. Clin Res Cardiol. 2022 Mar;111(3):243-252.
9. Giugliano RP, Gencer B, et al. Prospective Evaluation of Malignancy in 17,708 Patients Randomized to Ezetimibe Versus Placebo Analysis From IMPROVE-IT. J Am Coll Cardiol CardioOnc 2020;2:385–96

CR-LIPP-2025-00004 • Datum izrade: lipanj 2026.