Autor: dr. med. Nikša Bušić, spec. internist – kardiolog
Klinička bolnica Dubrava

Iako su statini desetljećima (približno 40 godina) prisutni i nedvojbeno učinkoviti lijekovi, pacijenti ih nerijetko, neopravdano ili opravdano, samovoljno ili uz konzultaciju s liječnikom ili ljekarnikom izostavljaju iz terapije.¹

Namjera ovog članka je razmotriti najčešće nuspojave statina, njihovu učestalost i utemeljenost na dokazima iz studija i registara.

Podaci govore da 14 pacijenata treba liječiti za sprječavanje jednog većeg štetnog događaja (poput srčanog ili moždanog udara) tijekom tri godine u sekundarnoj prevenciji.² Za primarnu prevenciju u populaciji s 10 % 10-godišnjim rizikom, za sprječavanje jednog kardiovaskularnog događaja potrebno je liječiti oko 50 pacijenata.³

S druge strane znatno su veći brojevi pacijenata potrebni da bi se dokazala povezanost statina s bilo kojom nuspojavom te su rijetke nuspojave koje se nedvojbeno povezuju s uporabom statina u preporučenim dozama, indikacijama, uz primjenu mjera opreza u pogledu komorbiditeta i interakcija s drugim lijekovima.

Iako se statini općenito vrlo dobro podnose, imaju neke specifične nuspojave na mišiće, hemostazu glukoze i hemoragijski moždani udar.⁴

Mišićni sustav

Miopatija je klinički najrelevantnija nuspojava statina. Među čimbenicima rizika za miopatiju, posebno je važno uzeti u obzir interakciju s istodobnom terapijom drugim lijekovima. Rabdomioliza je najteži oblik oštećenja mišića uzrokovanog statinima. Kod rabdomiolize, razine kreatin kinaze (CK) su povišene ≥ 10 puta, a često ≥ 40 puta, od gornje granice normale. Učestalost rabdomiolize je procijenjena na 1–3 slučaja/100 000 pacijenata u godini dana. Pacijenti koji uzimaju statine često prijavljuju mišićne simptome (tzv. „mišićni simptomi povezani sa statinima“ – SAMS). U nerandomiziranim, opservacijskim studijama, statini su povezani s mišićnom boli i mialgijom bez povišenja CK ili većeg funkcionalnog gubitka čija učestalost varira između 10–15 % među osobama liječenim statinima. Međutim, dijelom zato što pojedinci u takvim studijama znaju što dobivaju od terapije, takve studije su nepouzdane kada se koriste za procjenu nuspojava statina. Nasuprot tome, u slijepim randomiziranim ispitivanjima statina u odnosu na placebo nema ili je samo neznatno povećana učestalost mišićnih simptoma u skupinama koje su primale statine. Anglo-Scandinavian Cardiac Outcomes Trial - Lipid-Lowering Arm (ASCOT-LLA) studija se bavila ovim problemom uspoređujući učestalost četiri različite nuspojave, uključujući simptome povezane s mišićima, tijekom slijepog, placebom kontroliranog ispitivanja i njegovog otvorenog nastavka studije. Zaključili su da nocebo učinak (tj. onaj uzrokovan negativnim očekivanjima) može djelomično objasniti veću učestalost SAMS-a u opservacijskim studijama u usporedbi s otvorenim ispitivanjima.⁴ Postoji nekoliko pristupa u liječenju pacijenata s mišićnim simptomima, uključujući mjerenja CK-a, korištenje kliničkog sustava bodovanja, „ispiranje“ statina i ponovno uvođenje drugog statina u preporučenoj ili nižoj dozi.⁵

Jetra

Aktivnost alanin aminotransferaze (ALT) u plazmi se obično koristi za procjenu oštećenja hepatocita. Blago povišenje ALT-a javlja se u 0,5–2,0 % pacijenata na liječenju statinima, češće s potentnim statinima ili visokim dozama. Uobičajena definicija klinički relevantnog povišenja ALT-a je porast od tri puta iznad gornje granice normale u dva uzastopna navrata. Nije dokazano da je blago povišenje ALT-a povezano s pravom hepatotoksičnošću ili promjenama u funkciji jetre.⁴ Prema podacima regulatornih tijela procjenjuje se da je teških slučajeva hepatotoksičnosti oko 1 na milijun pacijenata.⁶ Progresija do zatajenja jetre izuzetno je rijetka, stoga se rutinsko praćenje ALT-a tijekom liječenja statinima više ne preporučuje. Pacijenti s blagim povišenjem ALT-a zbog steatoze proučavani su tijekom liječenja statinima i nema naznaka da statini uzrokuju bilo kakvo pogoršanje bolesti jetre.⁴ Vezano za bolesti jetre, jedina kontraindikacija statina (npr. atorvastatin) je akutna bolest jetre.⁷ U jednoj je meta analizi u kojoj su pacijenti s kroničnim virusnim hepatitisom imali u svojoj terapiji i statine, primijećeno da pacijenti imaju manju incidenciju hepatocelularnog karcinoma, fibroze i smrtnosti.⁸

Bubrezi

U slučaju teškog oštećenja bubrega preporučuje se smanjiti dozu statina koji se značajno izlučuju bubrezima te preferirati statine s minimalnom renalnom eliminacijom, poput atorvastatina, koji ne zahtijeva prilagodbu doze ni kod GFR <30 mL/min/1,73 m².^7,9,10

Šećerna bolest

Pokazalo se da pacijenti koji se liječe statinima imaju povećan rizik od disglikemije i razvoja dijabetesa melitusa tipa 2 (DM2). Nekoliko studija pokazalo je da je to dosljedan učinak ovisan o dozi. Procijenjeno je da je broj potreban za izazivanje jednog slučaja dijabetesa, 255 tijekom 4 godine liječenja statinima. Međutim, rizik je veći kod potentnijih statina u visokim dozama, a također je veći kod starijih osoba i u prisutnosti drugih čimbenika rizika za dijabetes poput prekomjerne težine ili inzulinske rezistencije. Sveukupno, apsolutno smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti kod pacijenata s visokim rizikom jasno nadmašuje moguće štetne učinke malog povećanja incidencije dijabetesa.⁴

Hemoragijski moždani udar

Upozorenja o mogućemu povećanom riziku za hemoragijski moždani udar na temelju rezultata SPARCL istraživanja i statistički neznačajno povećanje rizika naznačeno u rezultatima IMPROVE-IT, FOURIER i Cholesterol Treatment Trialist metaanalize moguće upućuju kako bi značajno snižavanje LDL-C-a moglo uzrokovati hemoragijski moždani udar u posebno ranjivoj podskupini bolesnika, osobito u žena i bolesnika s loše reguliranom arterijskom hipertenzijom. S obzirom na to da je hemoragijski moždani udar u usporedbi s ishemijskim moždanim udarom rijedak, zabrinutost zbog mogućega povećanog rizika za hemoragijski moždani udar ne smije zasjeniti dobrobit od primjene lijekova za snižavanje LDL-C-a i boljeg ishoda vaskularnih bolesti u bolesnika liječenih ovom terapijom.¹¹

Interakcije

Nekoliko je važnih interakcija lijekova sa statinima koje mogu povećati rizik od nuspojava. Inhibitori i induktori enzimskih putova uključenih u metabolizam statina su antiinfektivni lijekovi (itrakonazol, ketokonazol, posakonazol, eritromicin, klaritromicin, telitromicin, HIV proteaza inhibitori), antagonisti kalcija (verapamil, diltiazem, amlodipin) te drugi (ciklosporin, danazol, amiodaron, ranolazin, nefazodon, gemfibrozil).⁷ Svi trenutno dostupni statini - osim pravastatina, rosuvastatina i pitavastatina - podliježu glavnom metabolizmu u jetri putem CYP-a. Izoenzimi CYP3A4 su najzastupljeniji, ali drugi izoenzimi poput CYP2C8, CYP2C9, CYP2C19 i CYP2D6 često su uključeni u metabolizam statina pa je potrebno i o tome voditi računa.⁴

Literatura:

1. Kuijpers PMJC. History in medicine: the story of cholesterol, lipids and cardiology. Vol. 19, N° 9 - 13 Jan 2021. Dostupno na: https://www.escardio.org/Journals/E-Journal-of-Cardiology-Practice/Volume-19/history-in-medicine-the-story-of-cholesterol-lipids-and-cardiology; pristupljeno 17. 11. 2025.
2. Therapeutics Initiative | [49] Statin’s benefit for secondary prevention confirmed. What is the optimal dosing strategy? Dostupno na: https://www.ti.ubc.ca/2003/09/30/statins-benefit-for-secondary-prevention-confirmed-what-is-the-optimal-dosing-strategy/; pristupljeno 17.11.2025.
3. Yerrakalva D, Griffin SJ. Statins for primary prevention in people with a 10% 10-year cardiovascular risk. British Journal of General Practice 2017; 67: 40–41.
4. Mach F, Baigent C et al. 2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk. Eur Heart J 2020;41(1):111–188.
5. Krychtiuk KA, Speidl WS. State of the art lipid lowering for secondary prevention - focus on drug therapy. Dostupno na: https://www.escardio.org/Journals/E-Journal-of-Cardiology-Practice/Volume-19/state-of-the-art-lipid-lowering-for-secondary-prevention-focus-on-drug-therapy ; pristupljeno 17.11.2025.
6. Law M, Rudnicka AR. Statin Safety: A Systematic Review. The American Jounal of Cardiology. 2006; 97 (8); S52-S60.
7. Odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka Sortis.
8. Vahedian-Azimi A, Shojaie S et al. Statin therapy in hepatitis: a systematic review and meta-analysis of 9 studies with 195,602 participants. Pharmacology and Pharmacotherapy – Cardiovascular Pharmacotherapy, Lipid-Lowering Agents, European Heart Journal; 2021; 42(1);2949.
9. Harper CR, Jacobson TA. Managing dyslipidemia in chronic kidney disease. J Am Coll Cardiol. 2008;51(25):2375-2384.
10. Munar MY, Singh H. Drug Dosing Adjustments in Patients with Chronic Kidney Disease. Am Fam Physician 2007;75:1487-96.
11. Roje Bedeković M. Kolesterol – što niže, to bolje. Medicus 2022;31(1):85-91.

CR-NON-2025-00049  • Datum izrade: lipanj 2026.