Autor: prof. dr. Vanja Košta, dr. med. specijalist neurologije

Glavobolja je jedan od najčešćih zdravstvenih problema koji pogađa milijarde ljudi diljem svijeta. Može biti blaga, povremena do izrazito učestala i onesposobljavajuća, pa čak i životno ugrožavajuća. Da bi mogli dobro i uspješno liječiti glavobolju neophodno je odrediti točno o kojoj se glavobolji radi. Za početak je važno razlučiti radi li se o primarnoj ili sekundarnoj glavobolji. Većina (90 %) pacijenata s glavoboljom ima neku od primarnih glavobolja, od čega se kod 98 % pacijenta radi o tenzijskoj, migrenskoj ili klaster glavobolji.

Najčešća primarna glavobolja je tenzijska glavobolja. Pacijenti se žale na muklu bol ili stezanje poput obruča ili kacige. Bol je uglavnom blaga ili umjerena, nema povraćanja niti foto ili sonofobije i bol se ne pogoršava s fizičkom aktivnošću. Tenzijska glavobolja je vrlo rijetko onesposobljavajuća i najčešće dobro reagira na primjenu paracetamola ili ibuprofena ako se javlja povremeno. Ukoliko su tegobe učestale (≥15 dana/mj) u obzir dolazi profilaktičko liječenje tricikličkim antidepresivima (amitriptilin) tijekom barem 6 mjeseci.

Migrena je nešto rjeđa, ali značajno više onesposobljavajuća primarna glavobolja. Jedan je od vodećih uzroka godina života s invaliditetom u svijetu. Nažalost, još uvijek je vrlo često neprepoznata i neliječena. Karakterizirana je srednje jakom do jakom, obično pulsirajućom boli, najčešće na jednoj strani glave. Uglavnom je praćena mučninom, povraćanjem, osjetljivosti na svjetlost i zvuk i pogoršava se s fizičkom aktivnosti. Kod oko jedne trećine pacijenta aura, najčešće vidna, prethodi glavobolji. Liječenje migrene može biti abortivno (simptomatsko liječenje svake pojedine atake) i/ili profilaktičko (liječenje kojim se sprječava nastanak migrenskih glavobolja ili smanjuje njihova učestalost i jakost). Prva linija abortivne terapije su različiti nesteroidni antireumatici (NSAR). Ibuprofen se pokazao kao jedan od najučinkovitijih NSAR-a u postizanju stanja bez boli te održavanju analgetskog učinka do 24 sata.. U slučaju nedjelotvornosti ili nepodnošljivosti u obzir dolazi zamjena s drugim NSAR ili ordiniranje triptana koje je također moguće mijenjati u slučaju neučinkovitosti ili nepodnošljivosti. Među triptanima eletriptan se pokazao kao najučinkovitiji u postizanju stanja bez boli dva sata nakon uzimanja terapije i u održavanju stanja bez bolova tijekom 24 sata. Triptani su se generalno pokazali kao najpovoljniji po pitanju učinkovitosti i podnošljivosti u liječenju migrenskih ataka. U abortivnoj terapiji migrene u obzir dolazi i kombinacija triptana i NSAR.1 Ukoliko su atake migrene učestale (≥4 dana/mj) i/ili jako ometaju kvalitetu života indicirano je uvođenje profilaktičke terapije. Specifična profilaktička terapija koja djeluje na peptid vezan za gen kalcitonina (engl. Calcitonin Gene-Related Peptide, CGRP), bilo da se radi o monoklonskim antitijelima ili antagonistima receptora, pokazala se kao vrlo učinkovita i dobro podnošljiva u prevenciji migrene.2

Klaster glavobolje su rijedak (manje od 0.1 % opće populacije), ali izuzetno bolan tip primarne glavobolje. Javljaju se u grupama ili klasterima, obično u isto vrijeme svaki dan tijekom klaster razdoblja, koja mogu trajati tjednima ili mjesecima. Nepodnošljiva bol u trajanju od 15 do 180 min, lokalizirana je u području oko jednog oka i praćena je ipsilateralnim kranijalnim autonomnim simptomima poput crvenila oka, suzenja, začepljenosti ili curenja iz nosa, ptoze, mioze ili znojenja. U abortivnoj terapiji primjena 100 % kisika 10-15 l/min tijekom 10-20 min se pokazala iznimno učinkovita. Osim kisika u obzir dolazi i topička primjena lidokaina, ali je uz to uvijek potrebna i profilaktička terapija koja prekida ili značajno skraćuje trajanje klaster razdoblja. U profilaksi klaster glavobolje koriste se verapamil, kortikosteroidi, litij, topiramat i galkanezumab prema kliničkim smjernicama, iako se većina ovih lijekova primjenjuje izvan odobrenih indikacija.3

Kad pristupamo pacijentu s glavoboljom zapravo bi prvo trebali isključiti postojanje sekundarne glavobolje. Uzrok sekundarne glavobolje može biti bezazlen poput nesanice ili mamurluka, ali i po život opasan poput subarahnoidalnog krvarenja (SAH) ili bakterijskog meningitisa. Vrlo važno je poznavati „crvene zastavice“ – simptome ili znakove koji nam ukazuju na moguću opasnu etiologiju glavobolje. Za isključivanje crvenih zastavica pomaže nam engleski akronim SNNOOP10, pri čemu svako slovo nosi početak zabrinjavajućeg simptoma ili znaka od čega ih je čak deset pod slovom P. Postavljajući pitanja pacijentu tragamo za sistemskim znakovima (temperatura, gubitak na težini, noćno znojenje i sl.), anamnezom maligne bolesti ili neurološkim simptomima (mišićna slabost, osjetni ispad ili poremećaj stanja svijesti). Iznimno važan je početak nastanka glavobolje, početak glavobolje poput udara groma (maksimalni intenzitet unutar 1 min) uvijek je sumnja na cerebrovaskularnu bolest, najčešće SAH, dok se ne potvrdi suprotno. Važne su i godine kada započinje glavobolja, početak nakon 50.g. je crvena zastavica jer vrlo rijetko primarne glavobolje započinju nakon te dobi. Kod pacijenata koji već pate od neke od primarnih glavobolja promjena u karakteristikama glavobolje, učestalosti i ili jakosti zahtjeva dodatnu obradu. U crvene zastavice spadaju i glavobolje koje se provociraju Valsalvinim manevrom (kihanjem, kašljanjem ili tjelovježbom), promjenom položaja glave i tijela, posttraumatske glavobolje, glavobolje u trudnoći i puerperiju, glavobolje s bolovima u oku i pridruženim autonomnim simptomima, progresivne glavobolje, glavobolje kod kojih se detektira oteklina očnog živca (edem papile) ili prekomjerno uzimanje lijekova za ublažavanje boli. Ukoliko se potvrdi postojanje jedne ili više crvenih zastavica potrebna je daljnja, najčešće žurna, obrada. Osjetljivost SNNOOP10 je vrlo visoka, preko 96 posto, što znači da ukoliko naš pacijent nema ni jedan od navedenih simptoma ili znakova možemo biti mirni da se u podlozi ne nalazi neko ozbiljno ili životno ugrožavajuće stanje. Ali treba naglasiti i da je specifičnost niska tako da pacijent može imati neki od SNNOOP10 simptoma i znakova, a da često u podlozi nije neko ozbiljno stanje. Liječenje sekundarnih glavobolja je prvenstveno bazirano na uklanjanju uzroka koji je dovelo do glavobolje.

U konačnici, treba naglasiti da su najbolji alati koji imamo na raspolaganju za naše pacijente s glavoboljom anamneza i pregled. Tijekom uzimanja anamneze važna su pitanja o početku glavobolje, učestalosti, trajanju, intenzitetu i lokalizaciji bola, kao i pridruženim simptomima i potencijalnim okidačima. Važni su i podaci o vrsti terapije, odgovoru na terapiju, komorbiditetima i ostalim lijekovima koje pacijent uzima kao i bilo kakva odstupanja u somatskom ili neurološkom pregledu. Za većinu pacijenta će nam to biti dovoljno za dijagnosticiranje točne vrste glavobolje i odabir najbolje terapijske opcije.

Literatura:

1. GBD 2016 Headache Collaborators. Global, regional, and national burden of migraine and tension-type headache, 1990-2016: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2016. Lancet Neurol. 2018 Nov;17(11):954-976. doi: 10.1016/S1474-4422(18)30322-3. Erratum in: Lancet Neurol. 2021 Dec;20(12):e7. PMID: 30353868; PMCID: PMC6191530.

2. Vos T, Allen C, Arora M. Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015. Lancet. 2016;388(10053):1545–1602. doi: 10.1016/S0140-6736(16)31678-6.)

3. Headache Classification Committee of the International Headache Society (IHS) The International Classification of Headache Disorders, 3rd edition. Cephalalgia. 2018 Jan;38(1):1-211. doi: 10.1177/0333102417738202. PMID: 29368949.

4. Do TP, Remmers A, Schytz HW, Schankin C, Nelson SE, Obermann M, Hansen JM, Sinclair AJ, Gantenbein AR, Schoonman GG. Red and orange flags for secondary headaches in clinical practice: SNNOOP10 list. Neurology. 2019 Jan 15;92(3):134-144. doi: 10.1212/WNL.0000000000006697. Epub 2018 Dec 26. PMID: 30587518; PMCID: PMC6340385.

5. Chu K, Kelly AM, Kuan WS, Kinnear FB, Keijzers G, Horner D, Laribi S, Cardozo A, Karamercan MA, Klim S, Wijeratne T, Kamona S, Graham CA, Body R, Roberts T; HEAD and HEAD-Colombia study groups. Predictive performance of the common red flags in emergency department headache patients: a HEAD and HEAD-Colombia study. Emerg Med J. 2024 May 28;41(6):368-375. doi: 10.1136/emermed-2023-213461. PMID: 38658053

Reference:

1. Karlsson WK, Ostinelli EG, Zhuang ZA, Kokoti L, Christensen RH, Al-Khazali HM, Deligianni CI, Tomlinson A, Ashina H, Ruiz de la Torre E, Diener HC, Cipriani A, Ashina M. Comparative effects of drug interventions for the acute management of migraine episodes in adults: systematic review and network meta-analysis. BMJ. 2024 Sep 18;386:e080107. doi: 10.1136/bmj-2024-080107. PMID: 39293828; PMCID: PMC11409395.

2. Eigenbrodt AK, Ashina H, Khan S, Diener HC, Mitsikostas DD, Sinclair AJ, Pozo-Rosich P, Martelletti P, Ducros A, Lantéri-Minet M, Braschinsky M, Del Rio MS, Daniel O, Özge A, Mammadbayli A, Arons M, Skorobogatykh K, Romanenko V, Terwindt GM, Paemeleire K, Sacco S, Reuter U, Lampl C, Schytz HW, Katsarava Z, Steiner TJ, Ashina M. Diagnosis and management of migraine in ten steps. Nat Rev Neurol. 2021 Aug;17(8):501-514. doi: 10.1038/s41582-021-00509-5. Epub 2021 Jun 18. PMID: 34145431; PMCID: PMC8321897.

3. Ahmed F. Headache disorders: differentiating and managing the common subtypes. Br J Pain. 2012 Aug;6(3):124-32. doi: 10.1177/2049463712459691. PMID: 26516483; PMCID: PMC4590146.

CR-NON-2026-00007 · Datum izrade: kolovoz 2026.