Autor: prof. prim. dr. sc. Dubravka Bobek, dr. med.,
Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom, KB Dubrava

Ciljevi liječenja osteoartritisa su smanjenje simptoma i u konačnici usporavanje napredovanja bolesti, čime se može smanjiti utjecaj bolesti na mobilnost i kvalitetu života bolesnika.¹

Bolovi u zglobovima i funkcionalni poremećaji obilježja su osteoartritisa (OA). Bol povezana s OA posljedica je multifaktorijalnog biopsihosocijalnog procesa koji zahvaća nehrskavične strukture uključujući subhondralnu kost, sinoviju i periartikularne strukture. Periferna i središnja senzibilizacija nociceptivnih putova uzrokuje kronicitet boli.^1,2

Nesteroidni antireumatici (NSAR) su kamen temeljac za liječenje boli u bolesnika s OA.³

Izbor NSAR-a primarno ovisi o profilu nuspojava i komorbiditetu bolesnika. Iako je pravilo da se NSAR primjenjuju u najmanjoj dozi što kraći period, zbog kronične, onesposobljavajuće boli u bolesnika s OA često je indicirana dugotrajna primjena NSAR pri čemu je potreban dodatni oprez pri izboru NSAR-a.

Ibuprofen se ubraja u najsigurnije lijekove za ublažavanje boli među NSAR primarno zbog njegovih farmakoloških karakteristika i COX-neselektivnosti. Ibuprofen je prvi NSAR propionske kiseline koji se koristio u kliničkoj praksi. Primjena navedenog lijeka započela je u Ujedinjenom Kraljevstvu 1969. godine potom se nastavila u više od 120 zemalja svijeta. Danas je jedan je od najpropisivanijih NSAR-a s upravo zbog povoljnog sigurnosnog profila.⁴

Nepovoljan učinak NSAR na kardiovaskularni sustav je zajednički svim lijekovima iz ove skupine a proizlazi iz mehanizama djelovanja NSAR koji inhibiraju ciklooksigenaze blokirajući sintezu prostaglandina i tromboksana A2 iz arahidonske kiseline.^5,6 Naime, unatoč njihovim zajedničkim analgetskim i protuupalnim učincima te zajedničkom mehanizmu djelovanja, NSAR se razlikuju po farmakokinetici i farmakodinamici zbog čega postoje male, ali klinički važne razlike u njihovom kardiovaskularnom profilu.⁷ Celekoksib je selektivni inhibitor COX-2, slabijeg djelovanja, ali duljeg poluvijeka u usporedbi s diklofenakom.⁶ Ibuprofen i naproksen inhibiraju obe izoforme COX-a. Dok ibuprofen ima kratko puluvrijeme raspada (oko 2–3 sata) i stoga dovodi samo do prolaznog i reverzibilnog bloka COX-1-posredovane proizvodnje tromboksana A2, naproksen ima posebno dugo vrijeme poluraspada što omogućuje održivu supresiju potencijalne aktivnosti trombocita COX-1.^6,8

Nadalje, poznato je da OA i kardiovaskularne bolesti imaju zajedničke čimbenike rizika kao što su starenje, pretilost i tjelesna neaktivnost.⁹ Štoviše, obzirom da bolesnici s OA imaju visoku prevalenciju kardiovaskularnih čimbenika rizika kao što su hipertenzija, dijabetes i hiperkolesterolemija oni nose i povećanu kardiovaskularnu opasnost i potencijalno su osjetljiviji na kardiovaskularne štetne učinke NSAR-a od opće populacije.^6,9 Obzirom da NSAR spadaju među najčešće korištene lijekove sigurnosni profil NSAR-a je u fokusu i uključuje intenzivna istraživanja selektivnih i neselektivnih NSAR-a.^10,11,12 

Povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti OA bolesnika u usporedbi s pacijentima iste dobi i spola bez OA-e uz tradicionalne kardiovaskularne čimbenike rizika može biti posljedica sistemske upale. U populacijskom ispitivanju 3049 bolesnika s OA-om čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti (npr. pretilost, povišenje C-reaktivnog proteina, dijabetes, hipertenzija i povijest pušenja) bili su češći među bolesnicima s OA-om u odnosu na kontrolnu skupinu.¹³ Pretilost i povišenje C-reaktivnog proteina bili su pojedinačni čimbenici rizika najjače povezani s OA.

Jedno recentno istraživanje prikazalo je skupinu bolesnika s OA fokusirajući se na rizik od kardiovaskularne smrti, akutnog infarkta miokarda i ishemijskog moždanog udara povezanih s upotrebom NSAR-a. U navedenoj studiji autori su pokazali značajne razlike u kardiovaskularnom riziku između NSAR-a ističući da je naproksen i ibuprofen sigurniji u usporedbi s celekoksibom, uključujući ekvivalentne niske doze. Zaključeno je da zbog kardiovaskularne sigurnosti naproksen i ibuprofen, u najnižim učinkovitim dozama, mogu biti lijekovi prvog izbora za OA bolesnike.¹⁴

Zaključno, NSAR koji se koriste za ublažavanje boli uzrokovane osteoartritisom i osteoartritis kao bolest, neovisno su povezani s povećanim kardiovaskularnim rizikom. Primjena pojedinačnih NSAR-a povezana je s povećanim kardiovaskularnim rizikom, a razlike u farmakokinetičkim i farmakodinamičkim karakteristikama pojedinih NSAR ukazuju na profil kardiovaskularnog rizika specifičan za pojedini lijek. NSAR-i sa COX-1 selektivnijim profilom, kao što su naproksen i ibuprofen u najnižim učinkovitim dozama, smatraju se lijekovima izbora za kardiovaskularnu sigurnost.

Literatura:

1. Neogi T. The epidemiology and impact of pain in osteoarthritis. Osteoarthritis Cartilage 2013; 21:1145.
2. Thirumaran AJ, Deveza LA, Atukorala I, Hunter DJ. Assessment of Pain in Osteoarthritis of the Knee. J Pers Med 2023; 13.
3. McAlindon TE, Bannuru RR, Sullivan MC, Arden NK, Berenbaum F, Bierma-Zeinstra SM, Hawker GA, Henrotin Y, Hunter DJ, Kawaguchi H, Kwoh K, Lohmander S, Rannou F, Roos EM, Underwood M. OARSI guidelines for the non-surgical management of knee osteoarthritis. Osteoarthritis Cartilage. 2014; 22: 363-388.
4. Varrassi G, Pergolizzi JV et al. Ibuprofen Safety at the Golden Anniversary: Are all NSAIDs the Same? A Narrative Review. Adved Therapy (2020); 37:61–82
5. Bally M, Dendukuri N, Rich B, Nadeau L, Helin-Salmivaara A, Garbe E, Brophy JM. Risk of acute myocardial infarction with NSAIDs in real world use: bayesian meta-analysis of individual patient data. BMJ. 2017; 357: j1909.
6. Grosser T, Ricciotti E, FitzGerald GA. The cardiovascular pharmacology of nonsteroidal anti-inflammatory drugs. Trends Pharmacol Sci. 2017; 38: 733-748.
7. Grosser T, Fries S, FitzGerald GA. Biological basis for the cardiovascular consequences of COX-2 inhibition: therapeutic challenges and opportunities. J Clin Invest. 2006; 116: 4-15.
8. Capone ML, Tacconelli S, Sciulli MG, Grana M, Ricciotti E, Minuz P, Di Gregorio P, Merciaro G, Patrono C, Patrignani P. Clinical pharmacology of platelet, monocyte, and vascular cyclooxygenase inhibition by naproxen and low-dose aspirin in healthy subjects. Circulation. 2004; 109: 1468-1471.
9. Wang H, Bai J, He B, Hu X, Liu D. Osteoarthritis and the risk of cardiovascular disease: a meta-analysis of observational studies. Sci Rep. 2016; 6: 39672.
10. McGettigan P, Henry D. Use of non-steroidal anti-inflammatory drugs that elevate cardiovascular risk: an examination of sales and essential medicines lists in low-, middle-, and high-income countries. PLoS Med. 2013; 10: e1001388.
11. Solomon SD, McMurray JJV, Pfeffer MA, Wittes J, Fowler R, Finn P, Anderson WF, Zauber A, Hawk E, Bertagnolli M, Adenoma Prevention with Celecoxib (APC) Study Investigators. Cardiovascular risk associated with celecoxib in a clinical trial for colorectal adenoma prevention. N Engl J Med 2005; 352: 1071-1080.
12. Cannon CP, Curtis SP, FitzGerald GA, Krum H, Kaur A, Bolognese JA, Reicin AS, Bombardier C, Weinblatt ME, van der Heijde D, Erdmann E, Laine L, MEDAL Steering Committee. Cardiovascular outcomes with etoricoxib and diclofenac in patients with osteoarthritis and rheumatoid arthritis in the Multinational Etoricoxib and Diclofenac Arthritis Long-term (MEDAL) programme: a randomised comparison. Lancet Lond Engl. 2006; 368: 1771-1781.
13. Perruccio AV, Zahid S, Yip C, et al. Cardiovascular Risk Profile and Osteoarthritis-Considering Sex and Multisite Joint Involvement: A Canadian Longitudinal Study on Aging. Arthritis Care Res (Hoboken) 2023; 75:893.
14. Barcella CA, Lamberts M, McGettigan P, Loldrup Fosbøl E, Lindhardsen J, Torp-Pedersen C, Gislason GH, Schjerning Olsen AM. Differences in cardiovascular safety with non-steroidal anti-inflammatory drug therapy-A nationwide study in patients with osteoarthritis Basic Clin Pharmacol Toxicol. 2019;124:629–641. https://doi.org/10.1111/bcpt.13182

CR-NON-2025-00034 • Datum izrade: lipanj 2026.