Hipotezu o jednom dišnom organu potvrđuje činjenica da se astma i rinitis često javljaju kod iste osobe. Podaci iz epidemioloških studija pokazuju da nazalne simptome ima čak 78% bolesnika s astmom te da astmu ima čak 38% bolesnika s alergijskim rinitisom. Studije su također utvrdile vremenski odnos između početka rinitisa i astme, pri čemu rinitis često prethodi razvoju astme.²

Predložen je niz mehanizama koji bi objasnili vezu između gornjih i donjih dišnih putova i koncepta bolesti spojenih dišnih putova. Oni uključuju genetske čimbenike, anatomsku vezu između gornjih i donjih dišnih putova, neuronsku interakciju između nosa i donjih dišnih putova te cirkulaciju medijatorskih ili upalnih stanica. Upalni medijatori mogu preko gornjih dišnih puteva doći u donje dišne putove. Ovaj proces je najvjerojatnije posljedica retrogradne migracije antigen-specifičnih T-stanica iz dišnih putova u koštanu srž, gdje antigen-specifične T-stanice mogu proizvesti brojne citokine i pomoći u oslobađanju i diferencijaciji progenitorskih stanica. Progenitorske stanice se mogu naći duž cijelog dišnog puta kod atopičnih osoba i mogu se diferencirati u zrele eozinofile kao odgovor na lokalni podražaj antigenom.^{2, 3}

Velika je sličnost upalnih medijatora koji su prisutni u rinitisu i astmi, a oba poremećaja imaju iste okidače. Stanični infiltrati sluznice koji karakteriziraju rinosinuitis i astmu su eozinofili, mastociti, makrofagi i T-stanice. Osim toga, isti proupalni medijatori prisutni su i u nosnoj i bronhijalnoj sluznici (histamin, leukotrieni, IL 4, IL-5, IL-13, čimbenik stimulacije kolonija granulocita-makrofaga, adhezijske molekule).^{3, 4, 5}

Inhibicija upalne reakcije u nosu dovodi do smanjenja upalnih medijatora u nosnoj sluznici i sustavnoj cirkulaciji, uključujući i u plućima. Lijekovi koji su primijenjeni u nosu mogu inhibirati nazobronhalni neuralni refleks što posljedično dovodi do smanjenja bronhomotornog tonusa. Uspješno liječenje rinitisa pospješuje disanje na nos, što može imati blagotvoran učinak na razinu simptoma astme.³

Brojna istraživanja su pokazala da pacijenti s alergijskim rinitisom i bez kliničkih dokaza astme pokazuju nespecifičnu bronhijalnu hiperreaktivnost te da bolesnici s alergijskim rinitisom imaju tri puta veće šanse za razvoj astme.⁶

Zbog navedenog nužno je kontrolirati simptome rinitisa, ujedno i poboljšati kontrolu simptoma astme.

Astma se liječi kontinuirano protuupalnim lijekovima odnosno inhalacijskim kortikosteroidima, zatim s antileukotrijenima i bronhodilatatorima (SABA po potrebi, FABA/ICS p.p. i /ili redovito, LABA redovito, ali nikada bez ICS). ¹

Liječenje alergijskog rinitisa uključuje izbjegavanje alergena, antihistaminike (oralne i intranazalne), intranazalne kortikosteroide, intranazalne kromone, antagoniste leukotrienskih receptora i imunoterapiju.⁴

Prvi korak je izbjegavanje alergena. Ovisno o alergološkom rezultatu, potrebno je iz prostorija u kojima se bolesnik najviše zadržava odstraniti što je više moguće tekstilnih predmeta i tapeciranog namještaja, jer su to mjesta u kojima se nakupljaju prašina i žive grinje. Također je potrebno ukloniti ukrasno bilje i kućnog ljubimca. Budući da se većina grinja nalazi u krevetu, potrebno je nabaviti antialergijske navlake na madrace, pokrivače i jastuke.⁴

Nakon što je grinja detektirana, svi tekstilni predmeti moraju se obraditi sredstvima za uništavanje grinja. Odjeća u kojoj ima grinja, a najčešće se radi o odjeći koja je dugo bila u ormarima, ili drugi tekstilni predmeti koji se mogu oprati, peru se jadan sat pri temperaturi od 60 ºC ili se, ako se ne smiju prati pri toj temperaturi, moraju oprati sredstvom protiv grinja na temperaturi za hladno pranje. Prostorije treba redovito prozračivati i usisavati ih, ne previše zagrijavati (ispod 22 ºC) i održavati nisku vlagu (nižu od 50 posto) jer takvi uvjeti ne odgovaraju grinjama. To je pogotovo važno za spavaće sobe.⁴

Brojne studije dokazuju da uporaba intranazalnih kortikosteroida može poboljšati simptome astme u bolesnika s alergijskim rinitisom kroz liječenje upale gornjih dišnih putova.

Intranazalni kortikosteroidi mogu spriječiti povećanje nespecifične bronhalne reaktivnosti i simptoma astme povezanih sa sezonskom izloženošću alergenima i bronhospazam uvjetovan fizičkom aktivnošću. Također je smanjena bronhalna reakcija na metakolin nakon primjene intranazalnih kortikosteroida. Antihistaminici, ukoliko se primjenjuju samostalno ili bez dekongestiva, smanjuju simptome sezonskog rinitisa i simptome astme.³

Azelastinklorid flutikazonpropionat je kombinacija antihistaminika (sprječavaju djelovanje tvari poput histamina koje tijelo proizvodi tijekom alergijske reakcije i tako smanjuju simptome alergijskog rinitisa) i kortikosteroida (smanjuju upalu).⁷

Kombinacija azelastinklorid flutikazonpropionat dovodi do brzog djelovanja, već 5 minuta nakon primjene bolesnici imaju poboljšanje simptoma, a kontrola simptoma se postiže za 3 dana od početka primjene terapije.⁷

Rađena je studija u kojoj je sudjelovalo 1103 sudionika studije s alergijskim rinitisom, a njih 267 (24,2%) imalo je komorbiditet astme. Ovi su sudionici izvijestili da su koristili prosječno 5,1 udaha lijeka za ublažavanje astme u tjednu prije tretmana s azelastinklorid flutikazonpropionatom. Među pacijentima s alergijskim rinitisom i komorbidnom astmom, azelastinklorid flutikazonpropionat je bio povezan sa smanjenjem težine simptoma alergijskog rinitisa, smanjenjem simptoma astme, poboljšanjem kvalitete sna, dnevne radne ili školske aktivnosti i dnevne aktivnosti na otvorenom. Učestalost uzimanja lijekova za ublažavanje astme smanjena je kod 57,6% sudionika.⁸

U kliničkima ispitivanjima u odraslih i adolescenata s alergijskim rinitisom, primjena jednog potiska spreja za nos azelastinklorid flutikazonpropionata u svaku nosnicu dva puta na dan značajno je poboljšala nazalne simptome (uključujući rinoreju, začepljenje nosa, kihanje i svrbež u nosu) u usporedbi s placebom, samim azelastinkloridom i samim flutikazonpropionatom. Također je uočeno značajno poboljšanje očnih simptoma (uključujući svrbež, suzenje i crvenilo očiju) i bolesnikove kvalitete života.⁷

Poboljšanje kontrole simptoma alergijskog rinitisa uz liječenje azelastinklorid flutikazonpropionatom smanjuje upalu dišnih putova te ujedno dovodi i do poboljšanja simptoma astme.